
Preobraženje se u narodu doživljava i kao praznik promene i prelaska iz jednog godišnjeg doba u drugo. Zato se kaže da se „preobražava i gora i voda“, priroda polako menja svoje lice, jutra postaju svežija, a leto počinje da ustupa mesto jeseni.
Na ovaj dan u crkvama se osvećuje grožđe i drugo voće, kao simbol zahvalnosti Bogu za plodove zemlje.
U mnogim krajevima Srbije postoji običaj da se grožđe prvi put jede upravo na Preobraženje.

Foto: GZS/ Milena Sokić
Praznik nas podseća da se, baš kao što se menja priroda, čovek može preobraziti iznutra, kroz veru, ljubav, praštanje i dobra dela.
„Preobražava se i gora i voda, a čovek neka se preobrazi u srcu, na bolje.“
Praznik Preobraženja Gospodnjeg u Eparhiji žičkoj proslavlja se svečano, kao manastirska i hramovna slava u više svetinja i mesta, od kojih su najpoznatiji Manastir Preobraženje pod Ovčarom i hram na Zlatiboru.
GZS
Dodaj sliku
Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, šovinističke ili preteće poruke neće biti objavljeni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne održavaju stavove Glasa Zapadne Srbije.
Izdavač: Privredno društvo GZS doo Čačak.
Glavni i odgovorni urednik: Gvozden Nikolić.
Registar javnih glasila Republike Srbije broj: IN000143.
Župana Stracimira 9/1, Čačak
redakcija@glaszapadnesrbije.rs | cacakvideo@yahoo.com
Izrada: DD Coding
© Glas Zapadne Srbije 2026. Sva prava zadržana.